Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Privreda u Srpskoj na koljenima, profitiraju samo javni prihodi

Na listi 20 najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini u prošloj godini nema nijedne privatne firme iz Republike Srpske.

Naime, prema istraživanju regionalne bonitetne kuće "Company Wall", u prvih 20 kompanija nema nijedne privatne kompanije.

Koliko je privreda u Srpskoj u težem položaju nego prethodnih godina, pokazuju zvanični podaci.

Tako je, prema podacima Privredne komore Republike Srpske, u tri kvartala ove godine ostvaren izvoz od 3,7 milijardi KM, što je za 218,3 miliona KM ili 5,6 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Sa druge strane, uvoz je dodatno skočio, te je u devet mjeseci ove godine iznosio 5,44 milijarde KM i povećan je za 206,65 miliona KM ili četiri odsto.

Znači, u odnosu na prethodnu godinu deficit je povećan za 424,95 miliona KM ili čak 32,3 odsto.

"Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,74 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68%, dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,9%, odnosno manja je za 6,9 procentnih poena", navodi se u izvještaju Privredne komore RS.

Industrijska proizvodnja je u padu, te je za godinu dana smanjena za 6,7 odsto.

"Posmatrano po djelatnostima, područje vađenje rude i kamena bilježi pad proizvodnje od 11,3%. Pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji iznosi 5,4%, dok je proizvodnja i snabdijevanje, električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija manja za osam odsto", piše u izvještaju Privredne komore RS.

Ipak, Poreska uprava RS je u tri kvartala ove godine na račun javnih prihoda prikupila 3,026 milijardi maraka, što je za oko 350 miliona KM ili 13% više u odnosu na isti period prethodne godine.

Prema svim ovim podacima, od lošeg stanja u privredi jedino su profitirali javni prihodi Republike Srpske.

Neke procjene govore da će javni prihodi samo od povećanja minimalne plate ove godine biti veći za oko 90 miliona KM za uplatu doprinosa na godišnjem nivou.

Podsjećamo, trenutno se vode pregovori između sindikata i poslovne zajednice o povećanju minimalne plate u Srpskoj, koja trenutno iznosi 900 KM.

Početkom ove godine je minimalna plata skočila sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM. Sindikat traži da minimalac u Srpskoj od 1. januara 2025. godine bude 1.050 KM, dok je mišljenje poslovne zajednice da se on prema svim parametrima ne bi trebao povećavati.

Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu, još nije poznato.

U Federaciji BiH, čija je privreda u dosta boljem položaju, minimalna plata je trenutno 619 KM.

Milenko Stanić, ekonomski analitičar, ističe da svi podaci pokazuju da Republika Srpska ima manje velikih preduzeća koja su inače nosioci privrednog razvoja.

"Tu je nešto javnih preduzeća, ali po rezultatima koje pokazuju daleko su iza privrednih subjekata iz Federacije BiH. Oni su uspjeli da sačuvaju stare privredne sisteme i izgradili su u međuvremenu nove, sa velikim brojem zaposlenih radnika. Imaju veliku proizvodnju i velike prihode i po pravilu nastupaju na inostranom tržištu, te tako jačaju svoju konkurentnost. Republika Srpska je u tom segmentu veoma ograničena. Vlada RS ne radi na podršci krupnim, snažnim i prosperitetnim preduzećima, već čini suprotne korake. Od desetina krupnih, snažnih korporacija nije ostalo ništa. Zna se da krupna preduzeća "vuku" ona srednja i mala preduzeća i na tome treba raditi", naglasio je Stanić.

Prema njegovim riječima, očigledno je da je pretjerivanje sa podizanjem minimalne plate početkom godine bilo pogrešno od strane Vlade RS.

"Oni nisu uvažavali zahtjeve i potrebe privrede, nego su gledali samo svoj aspekt, odnosno punjenje budžeta. Dobili su više od poreza i veće doprinose, a kao posljedica je to da je prvi put u nekoliko godina došlo do pada zaposlenih radnika. Posljedice etapno nastaju, tek će se u narednom periodu ispoljiti ozbiljan problem u dijelu privrede, i to prije svega u proizvodnji obuće, kožarskoj i tekstilnoj industriji. Skok sa 700 na 900 KM je skok od 28 odsto, tako da je očigledno da je Vlada RS gledala svoje uske interese u punjenju budžeta. Ipak, posljednje izjave Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS, govore da su ipak na neki način to shvatili, te da je zahtjev sindikata nerealan. Posebno kada se vidi koliko je niža minimalna plata u Srbiji ili FBiH, čije su privrede dosta snažnije. Administrativno uređenje minimalne plate koje se zasniva samo na punjenju budžeta ima negativne posljedice i uništava privredu", objasnio je Stanić.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je privreda u Federaciji BiH mnogo jača, te da većina velikih kompanija ima sjedište u ovom entitetu.

"Ono što je na ovoj listi kompanija ipak najporaznije i jako negativno za ekonomiju jeste dominacija uvozno orijentisanih firmi, koje svojim poslovanjem generišu enorman odliv novca za uvoznu robu koja u većini sektora konkuriše domaćim proizvodima. Što se politike plata tiče, rast je potreban svuda, jer čak i veća od ove dvije entitetske minimalne plate je i dalje preniska, a dažbine koje ubire vlast su previsoke. Formalna visina plate ne znači suštinsku promjenu, ali ako se istovremeno radi na suzbijanju sive ekonomije i na povećanju penzija, onda radnik ipak ima koristi od uplaćenih doprinosa i stanje se može poboljšati. Potrebna je ne samo sistematizacija i reforma obračuna plata, nego i troškova, odnosno cijene koštanja proizvoda i usluga, pa da se onda mnogo lakše i preciznije može utvrđivati kada neko zloupotrebljava stanje na tržištu i neopravdano povećava cijene radi ekstraprofita", ističe Gavran za "Nezavisne novine".